Hidžra
| 18 August 2020
Kako sam naslov kaže, knjiga govori o hidžri kao historijskom događaju tj. preseljenju Muhammeda s.a.v.a. iz Meke u Medinu ali i o "hidžri" kao pojmu i svojevrsnoj praksi unutar islamskog načina življenja. Knjiga je Å¡tampana u izdanju Kulturno-umjetničkog udruženja"Sejfullah" Konjic 2007.godine i u izdanju Fondacije "Lijepa riječ" Konjic 2013.g..
Uvod: Posljednjih godina, obilježenih naÅ¡im pokuÅ¡ajem da oživimo svoje islamsko biće, sve viÅ¡e pažnje posvećuje se i pitanju hidžretskog kalendara, hidžretske godine a samim tim pred svakog od nas postavlja i pitanje, koliko znamo o hidžri? O hidžri kao pojmu i Hidžri kao historijskom događaju.
Godine 638. halifa Omer ibni Hattab je odredio hidžru kao početak računanja muslimanske ere. Od tada je hidžretski kalendar sreñen i jedinstven. Podsjetimo da sve ere na svijetu počinju nekim dogañajima za koje se općenito smatra da su važni i da nakon njih niÅ¡ta nije isto, to jest sve je drukčije. Ukupna situacija i položaj muslimana (ekonomski, druÅ¡tveni, pa i politički) Hidžrom se mijenjaju. NiÅ¡ta viÅ¡e nije bilo isto. Promijenimo li aspekt promatranja, vidjet ćemo da ni u svijetu nije viÅ¡e niÅ¡ta bilo isto. Tok povijesti čovječanstva je dobio novi svoj pravac, a samo, pak, čovječanstvu joÅ¡ jednu svoju novo odrednicu i utemeljenje novoga pogleda na život. Hidžra je ta djelnica koja svu dotadanju povijest čovječanstva razdvaja od one koja je potom uslijedila. No, Å¡to je hidžra?
Sama riječ u arapskom jeziku je etimoloÅ¡ki vezana za glagol "hadžere", koji u prijevodu na bosanski jezik znači izaći. Pod ovim pojmom se podrazumijeva izlazak prve male zajednice muslimana iz Mekke, sredine u kojoj im je fizička egzistencija bila ugrožena, u Medinu, tadaÅ¡nji Jesrib, grad u kome je ideja islama naÅ¡la plodno tle i gdje je već živjela velika skupina onih koji su se deklarirali kao muslimani. Izlazak (seoba) je trajao tri mjeseca, a posljednji su Mekku napustili Poslanik Muhammed a.s. i njegov ashab hazreti Ebu Bekr, a odmah za njima i hazreti Alija, jedan od najjačih Poslanikovih uzdanika.
Dolaskom u Medinu samo je dio hidžre zavrÅ¡en. To je izlazak sa namjerom povratka. Stoga je i hidžra puno dugotrajniji proces, jer će pobjedonosni povratak u Meku uslijediti puno kasnije. Za njega će trebati puno vremena i priprema, kao i dozrijevanja muslimanske zajednice.
Prijelaz u Medinu je viÅ¡estruko značajan. Islam u ovome gradu dobiva svoju Å¡ansu. U Medini je on oživotvoren, provodi se u praksi i izgrañuje se sistem življenja utemeljen na njegovim principima. Muslimani dobivaju svoju slobodu i mogućnost slobodnoga razvoja. Islam želi ući u njihove živote i urediti ga na najhumanijim osnovama, Å¡to se deÅ¡ava upravo nakon hidžre.
Na političkome planu islam provodi renesansu. Znano je da period objavljivanja Kurâana u Medini sadrži puno viÅ¡e pravnih naputaka, nego Å¡to je to bio slučaj sa mekanskim periodom. Razjedinjena i, u znatnoj mjeri, posvañana arapska plemena islam okuplja oko jedne ideje i ujedinjuje ih. Nakon Hidžre piÅ¡e se i prvi ustav islamske države, poznata Medinska povelja, u kojoj se, prvi puta u povijesti čovječanstva, daju prava nacionalnim i vjerskim manjinama. Nakon Hidžre se rodilo jezgro buduće velike islamske države koja će se kasnije prostirati na tri kontinenta i koja će snagom, moći i sjajem nadmaÅ¡iti sva carstva koja su ikada postojala.
Zbog navedenoga, Hidžra predstavlja jedan od najznačajnijih datuma u povijesti islama, ali i u ukupnoj povijesti čovječanstva. Bosanski su muslimani pokuÅ¡avali se ozrcaliti u njoj; pokuÅ¡avali u njoj naći pouke za se, sličnosti iz svoje sudbine sa sudbinom tih prvih hrabrih sljedbenika islama... U ovoj knjizi kada riječ «hidžra» piÅ¡emo velikim početnim slovom mislimo na samo preseljenje Muhammeda a.s., iz Mekke u Medinu dok kada govorimo o hidžri kao pojmu, praksi, ustanovi na odreñeni način, onda koristimo malo početno slovo.
Komentari (0)
Prikaži/Sakrij komentare
Prikaži/Sakrij formu za unos
