28 Mart 2022
|U petak, 1. aprila 2022. godine, sa zalaskom Sunca nastupa ramazan 1443. god. po H. Tu noć se klanja prva teravija a prvi dan posta je u subotu, 2. aprila 2022. godine.
Mjesec ramazan deveti je mjesec hidžretskog lunarnog kalendara. U njemu je sadržano drevno bogoÅ¡tovlje posta koje odgaja duÅ¡u i tijelo. Post traje čitav mjesec dana. Kao i većina islamskih propisa post je naređen poslije Hidžre, u Medini. U Mekki je propisan samo namaz, zbog posebne važnosti koju ima. Namaz je propisan u noći israâa desete godine poslanstva â po najpretežnijem miÅ¡ljenju. Pet ili viÅ¡e godina poslije propisan je post, tj. druge godine po Hidžri. Vjerovjesnik, s.a.v.s., postio je devet ramazana.
Muslimani u Bosni i Hercegovini su ramazan oduvijek doživljavali kao poseban mjesec vrÅ¡eći temeljite pripreme za njegov dolazak. Dva mjeseca prije početka mjeseca ramazana, obično starije osobe, obavljale su dobrovoljni post za koji se kaže da poste učajluke. Islamski učenjak Muhamed Hamidullah u vezi sa suptilnim odgojnim aspektima posta lucidno primjećuje: ,,Da bi se tijelo podvrglo duhu, treba lomiti snagu tijela, a povećavati snagu duha⦠U tom cilju niÅ¡ta nije efikasnije od gladi, žeđi, odricanja od tjelesnih užitaka i kontrole jezika (govora), srca (misli) i drugih organa.â
U tradiciji BoÅ¡njaka, prije ramazana obilježavaju se tri mubarek noći: Lejletu-r-regaib, Lejletu-l-Mi'radž, i Lejletu-l-berat. U tim se noćima najčeÅ¡će organiziraju mevludi u džamijama i drugi prigodni programi.
S obzirom da se muslimani u obredima pridržavaju Mjesečeve godine, ramazan pada u svako godiÅ¡nje doba: jesen, zimu, proljeće, ljeto. BoÅ¡njaci pridaju veliki značaj čistoći, pa se prije dolaska ramazana čiste džamije i mesdžidi, peru ćilimi, uređuje džamijsko dvoriÅ¡te, popravljaju prilazni putevi džamijama. Posebne pripreme se obavljaju u kućama i dvoriÅ¡tima. Kuća se temeljito očistiti, a ako je potrebno i okreči.
Dugo se zadržala i tradicija pucanja topova s gradskih zidina koji su oglaÅ¡avali vrijeme sehura i iftara. Tradicija pucanja topova u većini mjesta utihla je krajem Drugog svjetskog rata. Devedesetih godina proÅ¡log stoljeća topovi su ponovo oživjeli, najavljujući sehure i iftare u viÅ¡e gradova Bosne i Hercegovine.
SveviÅ¡nji je odabrao i istakao mjesec ramazan među ostalim mjesecima i po tome Å¡to je u njemu počelo objavljivanje Kurâana. BoÅ¡njaci u toku ramazana uče mukabele. Mukabela najčeÅ¡će počinje dan uoči ramazana kako bi bila zavrÅ¡ena, a sevapi od učenja poklanjaju se pred duÅ¡u vakifima džamije i džemata, uoči bajrama.
Iftar je viÅ¡e od večere poslije posta. To je prilika za poziv rodbini, prijateljima ili komÅ¡ijama u kuću, opuÅ¡ten razgovor i sijelo. Iftar počinje nakon Å¡to se oglasi ezan ili nakon pucnja topa, učenjem iftarske dove i prekidanjem posta čaÅ¡om Å¡erbeta ili jedenjem hurme.
Uz ramazan se pripremaju jela specifična za ovaj mjesec, a somuni su sastavni dio običaja vezanih za mjesec posta. Nakon obavljenog iftara popije se kahva i džematlije odlaze na teravih-namaz u najbližu džamiju. Čak i oni koji rjeđe posjećuju džamije, tokom ramazana redovno idu na teravije.
Sačuvana je tradicija da se studenti Fakulteta islamskih nauka i učenici medresa za vrijeme mjeseca ramazana upućuju na praksu u džemate ili zaseoke u kojima nema stalnog imama.
Za ramazan se na poseban način obilježavaju mubarek noći Lejletu Bedr i Lejletu-l-kadr.
U prigodnim programima za Lejletu Bedr uči se posebna dova u kojoj se spominju imena svih 313 učesnika Bitke na Bedru. 27. noć ramazana, Lejletu-l-kadr, obilježava se na svečan način. Ove noći bosanski muslimani nastoje provesti s pojačanim ibadetima, dovama, naklanjavanjem propuÅ¡tenih namaza ili klanjanjem dobrovoljnih namaza. U džematima se organizira učenje mevluda koje izvode polaznici mektebske pouke ili džematlije.
U posljednjih deset dana ramazana, neki muslimani u Bosni i Hercegovini praktikuju itikaf - povlačenje u osamu u džamiji ili kući i posvećuju se intenzivnom ibadetu. Većina džamija posjeduje posebnu prostoriju za te namjene ili se pak iza minbera odredi mjesto za itikaf.
U toku ramazana BoÅ¡njaci praktikuju davanje sadekatu-l-fitra, ili popularno âvitreâ, tako Å¡to novac uplaćuju u Bejtu-l-mal iz kojeg se pomažu potrebni.
Kraj ramazana obilježava se proslavom ramazanskog bajrama. Kuće i avlije ponovo se temeljito čiste. Za ukućane, a posebno djecu, nabavlja se nova odjeća. Nastupanjem bajramske zore domaćice ustaju ranije kako bi muÅ¡ke ukućane otpremile u džamiju na bajram-namaz. Prije polaska u džamiju obavezno se uzima neÅ¡to od hrane, da se zna da se taj dan ne posti.
Nakon bajram-namaza, izlazeći iz džamije, ljudi jedni drugima prilaze i čestitaju bajram riječima: âBajram Å¡erif mubarek olsunâ. U narodu je čestitka skraćena na âBajram barećolaâ. Odgovara se riječima: âAllah razi olsunâ ili opet skraćeno âAllah razolaâ. Mladi, a posebno djeca, prilaze starijima i čestitajući im bajram, ljube ih u desnu ruku, a oni im uzvraćaju bajramlukom u novcu i hairli dovom.
Ramazan je najsvetiji i najvažniji mjesec za muslimane Å¡irom svijeta, pa i za one koji vijekovima žive u Bosni i Hercegovini i čuvaju ramazansku tradiciju.
Riječ ramazan spominje se samo jedanput u Kurâanu, u suri El-Bekare, 185 ajet: Ramazan je onaj mjesec u kojem je spuÅ¡ten Kur'an, kao uputa ljudima s jasnim oznakama Pravoga puta i istinskoga razlučivanja...
RAMAZAN Å ERIF MUBAREK OLSUN!
Uprava za vjerske poslove
Komentari (0)
Prikaži/Sakrij komentare