Aktuelna hutba

Autor Senad | 17 Oktobar 2019

 

 

„I DIO OD ONOGA ŠTO UBERETE UDIJELITE“

Hvala UzviÅ¡enom i Milostivom Gospodaru koji nam je Zemlju posteljom a nebo pokrivačem stvorio. Onome koji je Zemlju s bezbroj blagodati ukrasio a plodove njene učinio ukusnim i prijatnim onima koji ih kuÅ¡aju. Svo obilje biljnog i životinjskog svijeta On je u savrÅ¡enom skladu stvorio, održava ga i potčinio ga je čovjeku da bi Mu zahvalan bio.
Neka je salavat i selam na učitelje čovječanstva, plemenite Allahove vjerovjesnike, tu najljepÅ¡u nisku sjajnih bisera, na čijem čelu se nalazi naÅ¡ otac Adem a.s., a pečat im je milost svim svjetovima Muhammed a.s.. Neka je salavat na sve njih, na njihove porodice i sve one koji su u časnom Dinu živjeli i odlazili sa ovoga svijeta.
Draga braćo i cijenjeni vjernici!
Zemlja je Božjidar čovjeku. Čovjek je stvoren od zemlje, pa je ona tako životno važna supstancija ljudskog postojanja. Čovjek u zemlji, na zemlji i od zemlje živi. Ona mu je povjerena na brigu i čuvanje.Bog čovjeku zemlju daruje i čovjeka smatra odgovornim za zemlju i sva stvorenja koja s njime na njoj žive. Allah UzviÅ¡eni kaže:
„I potčinio vam je ono Å¡to je na nebesima i na Zemlji, sve je to od Njega! Zbilja su u tome znaci za ljude koji razmiÅ¡ljaju.“ (Kur’an, 45:13)
Važno je istači činjenicu da u prenoÅ¡enju života biljaka i životinja, ali i ljudi, zemlja ima svoju važnu i nezamjenjivu ulogu. Bog je izvor života, ali proÅ¡irenje i održavanje života dato je zemlji. Simbolika kur'anskog kazivanja leži i u pozivu čovjeku da u klijanju sjemena iz zemlje, kao i u rađanju života u utrobama majki, osmotri isti proces, rađanje života Božijom svemoći.
Zemlja od koje hrana dolazi izvor je bivstvovanja čovjeka. Hranjenjem, činom uzimanja hrane, zemlja postaje dio ljudske unutarnjosti, sastavni i neizostavni dio ljudskog organizma. Hranom se ostvaruje najintimniji dodir između zemlje i čovjeka.
Obilje na zemlji je povezano sa moralnim i čestitim životom. Zemlja uskraćuje blagodati, Božijom odredbom onima koji nered čine i ogluÅ¡e se o Božije naredbe da dio onoga Å¡to im podari zemlja podijele sa onima koji nemaju.

Ono Å¡to imecima daje bereket je suosjećanje i dijeljenje. Znak je to zahvalnosti Gospodaru na podarenim blagodatima, ali i način spuÅ¡tanja bereketa. UzviÅ¡eni Allah veli:
''O vjernici, udjeljujte od lijepih stvari koje stičete i od onoga Å¡to vam Mi iz zemlje dajemo, ne izdvajajte ono Å¡to ne vrijedi da biste to udijelili kad ni vi sami to ne biste primili, osim zatvorenih očiju. I znajte da Allah nije ni o kome ovisan i da je hvale dostojan. Å ejtan vas plaÅ¡i neimaÅ¡tinom i navraća vas da budete Å¡krti, a Allah vam obećava oprost i nagradu Svoju; Allah je neizmjerno dobar i zna sve.'' (El-Bekare 267, 268)
Svakom čovjeku je prije njegova rođenja propisana nafaka. Zato se na nafaku ne može utjecati, ali na njen bereket može. Bereket se povećava kroz zahvalu Allahu na blagodatima, čovjekovim radom, izvrÅ¡avanjem propisanih ibadeta, namaza, zekata, posta, sadekatu-l-fitra, i dobročinstvom prema svim stvorenjima.

Draga braćo!
Islam nudi snažan motiv muslimanima, da siju i obrađuju zemlju. Pored koristi na ovom svijetu, blagodati plodova u kojima mogu uživati, islam uvijek podsjeća ljude na nagradu koju će dobiti na onom svijetu ukoliko njihova zarada bude na halal način i s ciljem da koristi ljudima i svim stvorenjima. Kako na divan način Poslanik podstiče:
"Svaki musliman koji usadi biljku ili obradi zemlju sa koje će ptice, životinje i ljudi jesti, imaće nagradu od Allaha dž.Å¡.", dok se u drugom hadisu dodaje joÅ¡ „ Ova nagrada će stalno teći do Sudnjega dana“
Alusi, u svom Tefsiru, bilježi da je Omer, r.a., jedne prilike proÅ¡ao pored jedne skupine ljudi i upitao ih: „Ko ste vi?“ „Mi smo oni koji se oslanjaju na Allaha“ odgovorili su. „Ne, nego se vi samo pokazujete kao oni koji tevekkul čine. Ispravan tevekkul čini onaj čovjek koji posije sjeme u zemlju, a potom se oslanja na svoga UzviÅ¡enog Gospodara!“
Božiji Poslanik, s.a.v.a., kaže: “Bavite se zemljoradnjom, jer u zemljoradnji je blagoslov, te kopajte Å¡to viÅ¡e bunara u tu svrhu.”
U interakciji čovjeka sa prirodom kao Božijim darom, obrada zemlje i koriÅ¡tenje zemljiÅ¡njih resursa zauzima primarno mjesto u privrednom razvoju svake zemlje. Pored ove činjenice, rad na zemlji – boravak u prirodi, danas je u svijetu raÅ¡iren pokret, zahvalno i rekreativno zanimanje. PosluÅ¡ajte joÅ¡ jedan svijetli primjer o onima koji korist od svog posla ne vide samo u ličnoj koristi ili kratkoročnom periodu.
Imam Ahmed bilježi predaju, da je Ebu Derda, r.a., jedan dan sadio biljku u Damasku, pa ga je neki čovjek upitao: "ZaÅ¡to sadiÅ¡ ovu biljku? Ti si star čovjek, a ova biljka će dati plod tek nakon nekoliko godina "Ebu Derda, r.a., mu odgovori:" Ja ću imati nagradu za sve one koji će imati koristi od ove biljke "

Draga braćo i čestiti vjernici!
Zemlja u ovom vremenskom periodu, periodu jeseni, iz svoje bogate riznice nudi plodove svoje, nagradu za predan i težak trud onih koji su na njoj sijali i radili.
Onima koji su riječima „ bismillah“ polagali sjeme uzdajući se i oslanjajući se iskrenim tevekkulom na Onoga koji sjemenu život daje, njihov trud se isplaćuje. Oni ovih dana sa riječima pune zahvalnosti plodove Zemlje polažu u svoje riznice, iÅ¡čekujući zimu i uživajući u plodu ruku svojih.Ovo je i vrijeme kada čestiti vjernici iz svoga imetka, radi nagrade UzviÅ¡enog Allaha dž.Å¡, bereketa i milosrđa izdvajaju iz svoga imetka i dio koji pripada drugima. Taj dio imetka sav naÅ¡ imetak ili čini berićetnim, čistim i plodnim, ili ga uniÅ¡tava, onečisti i upropasti.
Rekao je Allahov Poslanik a.s.: „Nijedan kapital na kopnu i na moru nije propao ni zbog čega drugog nego zbog toga Å¡to nije čiÅ¡ćen zekatom.“
Od Ebu Hurejre r.a. se prenosi da je Allahov dž.Å¡. Poslanik a.s. rekao: “Ko da sadaku koja iznosi vrijednost jedne datule, stečene na halal način, a Allah dž.Å¡ i ne prima niÅ¡ta drugo osim onoga Å¡to je stečeno na dozvoljen, halal način, Allah će je uzeti u Svoju ruku, a zatim će je gajiti za njenog vlasnika, kao Å¡to neko od vas gaji i brine se o malom ždrijebetu, sve dok ne postane kao brdo.”
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Davanje zekata nikada neće umanjiti imetak!”

UzviÅ¡eni Allah, dž.Å¡., propisao je zekat na viÅ¡e vrsta imetka. U odnosu na vrijeme izdvajanja imetka, dvije su vrste zekata:
- Imovina na koju se svake godine izdvaja zekat kao npr. zlato, srebro, trgovačka roba, stoka i
- Imovina na koju se daje jednom zekat, na dan ubiranja, i više se na nju ne izdvaja zekat koliko god dugo bila u našem vlasništvu, a to su poljoprivredni proizvodi.
Dragi vjernici!
Vrijeme je da iz svojih imetaka u poljoprivrednim prozvodima izdvojimo zekat, dio imevine koja naÅ¡ imetak čini čistim i berićetnim. Iz proizvoda se izdvaja 10% od ukupnog iznosa, ukoliko nije bilo navodnjavanja, a ukoliko je bilo navodnjavanja onda 5%. Svakako treba uzeti u obzir i troÅ¡kove proizvodnje i podmirenje osnovnih životnih potreba.
Kako na lijep način hasan El- Basri definiÅ¡e sudbinu onih koji Å¡krtare, kad kaže: “Nisam vidio nesretnijeg u svom imetku od Å¡krca. Cijeli život na dunjaluku posveti njegovom sakupljanju i na ahiretu polaže račun Å¡to ga nije udjeljivao. Na dunjaluku mu sigurnost imetka od eventualnog nestanka predstavlja trajnu brigu, zabrinutost i zaokupiranost. Na ahiretu mu od grijeha nema spasa. Na dunjaluku živi život siromaha, a na ahiretu polaže račun bogataÅ¡a.”
UzviÅ¡eni i Milostivi, učini naÅ¡u sjetvu blagoslovljenom i njen urod i zavrÅ¡etak naÅ¡om opskrbom. Učini ovo sjeme plodnim i blagodarnim i ne uskrati nam dobro koje tražimo. Ne iskuÅ¡aj nas uskraćivanjem, jer Ti ne uskraćujeÅ¡ onoga koji moli i odazivaÅ¡ se onome ko od Tebe traži!

Vehid Arnaut
Rukovodilac Ureda za zekat